Prvi sastanak Sinodalnog odbora održan je u Essenu 11. i 12. studenog 2023., pokrenut nakon skupština Sinodalnog puta, s ciljem njegove primjene. Ovom odboru zadano je da stvori stalno sinodalno vijeće za Njemačku, vijeće koje je Rim zabranio na nacionalnoj kao i na biskupijskoj razini. Četvorica biskupa nisu htjela sudjelovati u ovoj inicijativi.
Imajmo na umu da su biskupi Gregor Maria Hanke (Eichstätt), Stefan Oster (Passau), Rudolf Voderholzer (Regensburg) te kardinal Rainer Maria Woelki (Köln) prethodno najavili da neće pristupiti Odboru jer je Sveta stolica zabranila stvaranje sinodalnog vijeća, sastavljenog od biskupa i laika, koje ima određeni autoritet nad biskupima.
Ovo odbijanje ima posljedice na financiranje Odbora jer se sredstva Saveza njemačkih biskupija (koji upravlja novcima od crkvenog poreza) ne mogu koristiti ako nema jednoglasne odluke svih njemačkih biskupa. Preostala dvadeset i tri mjesna biskupa uključena su u financiranje, a stvaranje saveza je u tijeku, međutim neizvjesnost i dalje vlada.
Odobren poslovnik
Nakon dvodnevne sjednice jednoglasno su usvojeni statut i poslovnik Sinodalnog odbora. Mora ih još odobriti Njemačka biskupska konferencija i Središnji odbor njemačkih katolika (ZdK). ZdK će razmotriti to pitanje 24. i 25. studenog. Biskupi će glasati tijekom svog općeg zasjedanja od 19. do 22. veljače u Augsburgu.
Odbor će se, u pravilu, sastajati javno. Treba napomenuti da će se odluke donositi običnom dvotrećinskom većinom. Tijekom skupština Sinodalnog puta bila je potrebna i dvotrećinska većina nazočnih biskupa. Ukidanje ovog pravila ukazuje na namjeru da se promijeni raspodjela moći u Crkvi, što a posteriori opravdava rimsku zabranu.
Odbor se neće zadovoljiti pripremom sinodalnog vijeća – fokusirat će se na dokumente o kojima se nije glasalo na dosadašnjim skupštinama te će pripremiti 6. skupštinu Sinodalnog puta za 2026. U međuvremenu je neosporno da je svjetska Sinoda o sinodalnosti, čija je prva sjednica održana u listopadu, stvorila novu dinamiku u raspravi o reformi Crkve. Pobornici sinodalnog vijeća također računaju na tu dinamiku.
Laici ZdK-a rugaju se osobnom autoritetu biskupa
Predsjednica ZdK-a, Irme Stetter-Karp, izjavila je da se projekt proširio, ne uzimajući u obzir činjenicu da odsutnost biskupa onemogućuje stvaranje takvog vijeća koje bi imalo mogućnost utjecaja na sve biskupije u zemlji.
Potpredsjednik ZdK-a, Thomas Söding, priznao je da ova odsutnost ima određeni učinak. Kritizirao je odbijanje tih prelata da sudjeluju u Sinodalnom odboru: „Četvorica biskupa moraju preuzeti odgovornost za svoju odsutnost“, izjavio je u jednom intervjuu.
Međutim, Söding je zatim jasno pokazao da se ruga osobnom autoritetu tih biskupa. Naime, tvrdio je da „vjernici iz Kölna, Eichstätta, Regensburga i Passaua mogu biti sigurni da neće biti marginalizirani od strane Sinodalnog odbora iako njihovi biskupi odbijaju surađivati na konstruktivan način.“
Važno je prisjetiti se da jedino biskup ima biskupski autoritet u nekoj biskupiji i da se nijedan drugi autoritet, osim papinskog, ne tolerira. Biskupske konferencije ili procesi poput Sinodalnog puta nemaju nikakav vlastiti autoritet. To je ozračje u kojem bi se osnovalo sinodalno vijeće, koje uključuje laike, da upravlja svim njemačkim biskupijama. Je li netko rekao raskol?
Izvor: fsspx.news
