Mons. Pascal Schreiber
Opis grba
Štit je podijeljen na četiri polja:
- Prvo polje (gornje lijevo) crne je boje, a na njemu je prikazano pobjedonosno lice Isusa Krista, Kralja svega stvorenoga, okrunjeno zlatnom krunom, okruženo aureolom i blistavim zrakama, prema viđenju sv. Nikole iz Flüea.
- Drugo i treće polje (gornje desno i donje lijevo) jednaka su: crvene su boje, a na njima je zlatni uspravni lav koji u desnoj šapi drži zlatno pero.
- Četvrto polje (donje desno) crne je boje, a na njemu je zlatna osmerokraka zvijezda.
Objašnjenje
Podjela grba na četiri polja proizlazi iz dugogodišnje tradicije u zemljama njemačkoga govornog područja.
U prvom polju nalazi se središnji dio slike za razmatranje sv. Nikole iz Flüea, zaštitnika Švicarske Konfederacije, poznatoga i kao „Otac domovine“ (navedenoga u Rimskom martirologiju 21. ožujka). Taj je svetac osobito nadahnuo biskupov poziv na svećeništvo.
U tom viđenju prikazana glava simbolizira ili nedjeljivo božanstvo, ili utjelovljenu Riječ Božju, ili čovjeka koji promatra. Lice je okruženo sa šest zraka. Tri izviru iz samoga lica: jedna iz uha (Bog sve zna), druga iz oka (Bog sve vidi – ništa nije skriveno od Njega), a posljednja iz usta (iz kojih izvire sva mudrost). Druge tri dolaze izvana i dopiru do aureole, pokazujući da vjernik pomnim razmatranjem može steći duboku spoznaju nedokučivoga božanstva.
U drugom i trećem polju nalazi se grb obitelji Schreiber. Lav tradicionalno simbolizira hrabrost, snagu i kraljevsku vlast, dok pero odgovara značenju prezimena Schreiber, koje znači pisar (odnosno pisac), te upućuje na književna djela.
U četvrtom polju nalazi se zvijezda koja predstavlja ili Spasitelja: „Zvijezda će izaći iz Jakova“ (Br 24,17), „Ja sam sjajna zvijezda Danica“ (Otk 22,16), ili Blaženu Djevicu Mariju: Stella Maris ili Stella Matutina, čime se uspostavlja poveznica s geslom.
Nadalje, zvijezda simbolizira i sv. Nikolu iz Flüea. Sveti je pustinjak pripovijedao da je, dok je još bio u majčinoj utrobi, vidio zvijezdu na nebu koja je obasjavala cijeli svijet. Također je iz svoje pustinjačke nastambe u Ranftu neprestano na nebu gledao zvijezdu koja mu je bila slična.
Naposljetku, grb sadržava tri boje njemačke zastave: crnu, crvenu i zlatnu, čime se podsjeća na zemlju u kojoj se nalazi bogoslovija u Zaitzkofenu.
Geslo: VIRGO FIDELIS
Geslo, nadahnuto Blaženom Gospom, preuzeto je iz Lauretanskih litanija: Virgo fidelis, „Najvjernija Djevice“.
Marija je vjerna kći nebeskoga Oca, vjerna Majka svojega božanskoga Sina i vjerna Zaručnica Duha Svetoga. Ona nam također mora pomoći da ostanemo vjerni Bogu.
Ovaj naslov Blažene Djevice Marije bio je osobito drag našemu utemeljitelju, nadbiskupu Marcelu Lefebvreu, koji ga je uključio u Statute Svećeničkog bratstva sv. Pija X.:
„Svi članovi svake godine obnavljaju svoja obećanja na blagdan Bezgrješnoga Začeća, 8. prosinca. […] Na taj dan mnogih milosti neka svi članovi […] zamole Najvjerniju Djevicu za milost vjernosti svojim obvezama i za milost savršenoga jedinstva u ljubavi za cijelo Bratstvo.“
Naposljetku, upućivanje na Blaženu Djevicu Mariju ističe kreposti snage i čistoće, koje su danas tako snažno napadane.
„Blago čistima srcem: oni će Boga gledati.“ (Mt 5,8)
Mons. Michael Goldade
Opis grba
- Polje (pozadina) azurne je (plave) boje.
- Obod je ukrašen uzorkom svitka koji se sastoji od dvanaest klasova pšenice zlatne boje – po šest sa svake strane – povezanih isprepletenim stabljikama.
- U sredini se nalazi mali štit zlatne (žute) boje, na kojem je crveno vendejsko srce (Sacré-Cœur vendéen), sastavljeno od dvaju isprepletenih srdaca, nad kojima se nalaze kruna i križ.
Objašnjenje
Dvanaest klasova pšenice bogato je značenjem i simbolikom.
Na osobnoj razini klasovi pšenice podsjećaju i na mjesto biskupova podrijetla – Our Lady of the Prairies (North Dakota) – i na mjesto gdje je odrastao – Saint Mary’s (Kansas). Te su dvije savezne države poznate po poljoprivredi. One su dva najveća proizvođača pšenice u Sjedinjenim Američkim Državama. Broj dvanaest odnosi se na dvanaest članova njegove obitelji.
I broj dvanaest i klasovi pšenice često se pojavljuju u Svetom pismu. Podsjećaju nas na priču o patrijarhu Josipu u Starome zavjetu, jednom od dvanaestorice Jakovljevih sinova, koji je bio upravitelj egipatskih zaliha žita. On je tako bio pralik svetoga Josipa, poočima Djeteta Isusa, Kruha života. Sveti Josip također je zaštitnik sveopće Crkve i čuvar zvanja.
Pšenica je također simbol Presvete Euharistije i svete Misne Žrtve, koji zauzimaju središnje mjesto u Svećeničkom bratstvu sv. Pija X. Broj dvanaest, broj punine, odgovara broju košara u kojima su skupljeni ostaci nakon umnažanja kruhova, a također upućuje na dvanaestoricu apostola, stupove Crkve.
Azurna (plava) pozadina na kojoj se nalazi zlatni štit počast je Blaženoj Djevici, djevičanskom polju iz kojega izrasta Kruh života. Zlato štita označava božanstvo Djeteta koje je Gospa nosila. Ono je također aluzija na zlato sadržano u imenu Goldade.
Simbol dvaju okrunjenih srdaca odražava glavnu pobožnost obitelji Goldade prema Presvetim Srcima Isusa i Marije, a također predstavlja grb Svećeničkog bratstva sv. Pija X. Taj je simbol povezan i s geslom.
Geslo: ADEAMUS CUM FIDUCIA
Ovo je geslo preuzeto od svetoga Pavla:
„Pristupimo dakle s pouzdanjem k prijestolju milosti, da postignemo milosrđe i nađemo milost, kad nam ustreba pomoć!“ (Heb 4,16)
To su ujedno početne riječi ulazne pjesme mise Bezgrješnoga Srca Marijina (22. kolovoza).
Ovdje je riječ o činu vjere i potpunoga pouzdanja u Blaženu Djevicu Mariju, Posrednicu svih milosti, kojoj njezin Sin ništa ne uskraćuje. „Razlog moje nade jest Marija!“ (sveti Bernard)
Djevica se naziva naslovom „Prijestolje milosti“, jer je Vječna Mudrost, izvor svake milosti, izabrala počivati u njoj i po njoj kraljevati.
Ova molitva također odjekuje početkom svete Mise, na koji upućuju klasovi pšenice:
„Pristupit ću Božjem žrtveniku.“ (Ps 42)
Po sjedinjenim Srcima Isusa i Marije te po svim milostima koje nam dolaze po svetoj Misnoj Žrtvi zajamčena nam je Božja pomoć u svim okolnostima našega života.
„Jer smo spašeni nadom!“ (Rim 8,24)
Mons. Michel Poinsinet de Sivry
Opis grba
Štit je „razdijeljen po horizontali“ (party per fess), odnosno vodoravno podijeljen na dva jednaka dijela:
- Gornje polje crvene je boje, a na njemu se nalazi mač srebrne boje sa zlatnom drškom, položen ukoso u smjeru od donjega lijevog prema gornjemu desnom kutu, preko kojega je položen zlatni palmin ogranak u suprotnom dijagonalnom smjeru.
- Donje polje azurne je (plave) boje, a na njemu se nalazi srebrni (bijeli) labud sa zlatnim kljunom, koji pliva po valovima iste metalne boje, prikazanima srebrnim (bijelim) linijama ispod njega.
Objašnjenje
U gornjem dijelu dva simbola objašnjavaju geslo:
- Mač označava bitku koju Katolička Crkva po svojim članovima mora voditi kako bi proširila pobjedu našega Gospodina nad svijetom i grijehom, primjenjujući plodove Njegova Otkupljenja. Mač je također riječ Božja: „Uzmite […] mač Duha, to jest riječ Božju“ (Ef 6,17). Ta oštra riječ odgovor je na načela ovoga svijeta.
- Palma simbolizira pobjedu Crkve ovdje na zemlji, oličenu u svjedocima vjere, njezinim mučenicima.
U donjem dijelu nalazi se labud, preuzet iz obiteljskoga grba, koji je simbol vjernosti (jer labud uvijek ostaje uz svojega para) i čistoće (zbog svoje bijele boje). To su dvije osobine svojstvene kreposti vjere.
Geslo: FIDES VINCIT MUNDUM
Ove su riječi preuzete iz Prve poslanice svetoga Ivana:
„Jer sve, što je rođeno od Boga, pobjeđuje svijet, i pobjeda koja pobjeđuje svijet, jest vjera naša.“ (1 Iv 5,4)
One nas podsjećaju na pobjedu našega Gospodina Isusa Krista nad ovim svijetom, koji ga nije htio primiti:
„Ja sam pobijedio svijet.“ (Iv 16,33)
Vjera u našega Gospodina sjedinjuje nas s tom pobjedom.
One nas također podsjećaju da je Crkva ovdje na zemlji vojujuća:
„Nije li čovjekov život na zemlji vojska?“ (Job 7,1)
U ovom geslu stoga nalazimo izraženu borbu između „dvaju gradova“ svetoga Augustina, odnosno „dvaju barjaka“ svetoga Ignacija, kao i sigurnost u pobjedu našega Gospodina.
To je stoga poziv na nadu u ovim teškim vremenima kroz koja Crkva prolazi, a ujedno odjekuje i posebnom poviješću Svećeničkog bratstva i njegovim providonosnim poslanjem.
Mons. Marc Hanappier
Opis grba
Polje štita čini jedinstvenu cjelinu:
- Polje (pozadina) azurne je (plave) boje.
- Središnji lik jest vazmeni Jaganjac (Agnus Dei) srebrne (bijele) boje, prikazan u hodu. Glava mu je okružena zlatnom aureolom u kojoj je crveni križ. Nosi zlatni štap na kojem se nalazi srebrni stijeg s crvenim križem, stijeg uskrsnuća. Iz njegovih prsa teče mlaz crvene krvi koja se slijeva u zlatni kalež položen do njegovih nogu.
- Prateći simboli: Jaganjac je okružen trima srebrnim ljiljanima – dvama u gornjem i jednim u donjem dijelu štita.
Objašnjenje
Pobjedonosni Jaganjac jest Jaganjac iz Otkrivenja, čiju pobjedu slave anđeli i sveti na nebu:
„Dostojan je zaklani Jaganjac da primi moć, i božanstvo, i mudrost, i jakost, i čast, i slavu, i blagoslov.“ (Otk 5,12)
Taj je tekst ujedno ulazna pjesma Mise Krista Kralja. Svrha je Crkve slaviti Jaganjca zaklanoga za naše spasenje, čija je Krv naš život. Ta se Krv sabire u kaležu spasenja i daje dušama kao pravo piće da ih očisti i ojača.
Ljiljani su simbol kraljevske vlasti i okružuju Jaganjca.
Oni također predstavljaju bezgrješnu čistoću Blažene Djevice Marije:
„Kao ljiljan među trnjem, tako je prijateljica moja među djevojkama.“ (Pj 2,2)
Na azurnoj (plavoj) pozadini oni su također francuski simbol. Tri su ljiljana – kao i u grbu grada Versaillesa – gdje živi obitelj Hanappier.
Geslo: DIGNUS EST AGNUS
Sveti Ivan Krstitelj posvjedočio je:
„Evo Jaganjca Božjega!“ (Iv 1,36)
To je svjedočanstvo potaknulo poziv prve dvojice apostola, Ivana i Andrije. Jaganjac Božji privlači zvanja k sebi.
U Otkrivenju Jaganjac se pojavljuje „kao zaklan, a stajaše“ (Otk 5,6). Naš Gospodin Isus Krist istodobno je Veliki Svećenik Novoga zavjeta i Žrtva ugodnoga mirisa prinesena Ocu. Taj simbol upućuje na svećeništvo i svetu Misnu Žrtvu, u kojoj molimo ovoga Jaganjca „koji oduzima grijehe svijeta“ da nam se „smiluje“ i „daruje mir“.
U sljedećem retku istoga poglavlja Otkrivenja Jaganjac prima knjigu „ispisanu iznutra i izvana, zapečaćenu sa sedam pečata“, koju jedino On može otvoriti. U tome se nalazi ključ cjelokupne povijesti svijeta. Naš Gospodin Isus Krist središte je povijesti; „Njegova su vremena“ (blagoslov vazmene svijeće). Ništa, nitko i nijedna ljudska zajednica – ni u kojem vremenu – ne može tvrditi da je neovisna o Njemu, a otajstvo zla tijekom čitave povijesti svijeta može se razumjeti jedino u svjetlu Križa i žrtve Jaganjca, izvan kojega nema spasenja.
Da, On je uistinu:
„Dostojan je zaklani Jaganjac da primi moć, i božanstvo, i mudrost, i jakost, i čast, i slavu, i blagoslov.“ (Otk 5,12)
Izvor: https://fsspx.news/
